Općina Kakanj od Agencije za vodno područje rijeke Save traži veću pažnju, odnosno više sredstava za zaštitu od poplava

Iz neformalne grupe građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne” podsjećaju da su još početkom ove godine ukazivali da će biti nedovoljno sredstava za potpunu zaštitu stanovništva i njihovih dobara od poplava.
Općinske vlasti Kaknja nisu zadovoljne visinom sredstava koja se izdvajaju za zaštitu od poplava, smatrajući da, vađenjem i eksploatacijom šljunka iz korita rijeke Bosne na njihovom području, zaslužuju veću pažnju od nadležne Agencije za vodno područje rijeke Save – Sarajevo.

Kažu da svake godine na poziv Agencije apliciraju za projekte uređenja obala i korita rijeke Bosne i da je u proteklom periodu realizovan dio projekta na uređenju desne i lijeve obale ove rijeke, koje je finasirala Agencija.

“U narednom periodu planirano je da se ponovo delegiraju projekti uređenja korita rijeke Bosne i to desne obale, od Cementarskog mosta prema Karaulskom polju, u dužini od 1,3 km. Možemo tu veoma brzo riješiti imovinsko-pravne odnose s obzirom da smo mi kao Općina zaduženi da izdamo građevisku i urbanističku dozvolu, jer to je preduslov za raspisivanje javnog poziva od strane Agencije za vodno područje rijeke Save” – izjavio je načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević.

Ističući da su korito i obale rijeke Bosne u nadležnosti Agencije za vodno područje rijeke Save i da se ti radovi i na njihovom uređenju izvode uglavnom sredstvima Agencije, ali da Općina Kakanj nije zadovoljna iznosom sredstava od kojih i zavise projekti.

“Mi nismo zadovoljni tim sredstvima koja su opredijeljena i smatramo da treba više, da bude više projekata i za uređenje i za čišćenje i obala i korita. U proteklih nekoliko godina čistilo se korito rijeke, odnosno izvlačio se šljunak. Znamo da ima i drugih zahtjeva iz gradova i da se ta sredstva raspoređuju na sve.” – istakao je Bajtarević.

Iz neformalne grupe građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne” smatraju da su u ovom slučaju općinske vlasti u pravu, te da u ovoj godini u slivu rijeke Bosne na području Kaknja nisu još predviđeni radovi na održavanju korita ove rijeke prvog reda.

Ističu da su početkom ove godine ukazivali da će biti nedovoljno sredstava za potpunu zaštitu stanovništva i njihovih dobara od poplava. To su, uostalom priznali i u Agenciji koja je zadužena za upravljanje vodtotokom u Federaciji, nakon što su kreirali budžetski okvir za 2023. godinu.

Naime, za ovu godinu finansijskim planom Agencije za vodno područje rijeke Save u Federaciji BiH za uređenje riječnih korita i radove odbrane od poplava planirano je svega deset miliona maraka. A, da su potrebe znatno veće govori podatak da su Agenciji dostavljeni prijedlozi projekata regulacije korita vodotoka samo prve kategorije u 2023. godini od 70 do 80 miliona maraka.

Sumirajući prethodnu 2022. godinu godinu direktor Agencije za upravljanje vodotokom u FBiH Sejad Delić početkom ove godine je naglasio da shodno svom Planu i Finansijskom planu, Agencija može izdvojiti značajno manje novca za preventivne aktivnosti zaštite od poplava od upućenih zahtjeva sa terena. To je moglo značiti da su građani i u ovoj godini mogli očekivati nove nedeća i opasnosti od poplava, ali sa te strane, srećom, ove godine nije bilo obilnijih padavina, kakve su zaprijetile u decembru prošle godine i ranije tokom te godine.

“Kada je riječ o Kaknju, vlasti te općine su u pravu kada ističu da su, shodno izvučenim količinama šljunka iz korita rijeke Bosne na njihovom području i naplaćenom naknadom u budžet FBiH, zaslužili više investicija za zaštitu od poplava. Prema našoj evidenciji, tokom protekle godine na području naselja Ćatići, Karaulsko Polje, Modrinje i na dva lokaliteta u naselju Doboj firme “Atlas” Visoko, “ADO trans” Visoko i “Trgošped” Kakanj su imali ugovore sa Agencijom i eksploatisali su šljunak sa područja općine Kakanj. Visočko preduzeće “ADO trans” je po aneksiranom ugovoru sa Agencijom na tri lokaliteta šljunak vadilo i tokom ove godine sve do 30. septembra” – reakcija je iz NGG, čime aktivisti naglašavaju da su na osnovu odobrenih količina preduzeća bila dužna da u budžet Federacije uplate i naknadu za izvađeni riječni materijal i da dio tih prihoda, shodno zakonskim propisima, pripada i lokalnim zajednicama.

Iz općinske uprave još ističu da je gradski dio kroz koji protiče rijeka Bosna prepoznat od strane, ne samo njih, već i Agencije, kao najugroženiji i plan je, kaže načelnik Bajtarević, da se u narednom periodu akcenat stavi upravo na te dionice, a sve sa ciljem zaštite imovine i ljudskih života.

“Evidentno je da u Kaknju usljed obilnijih padavina na određenim lokacijama dolazi do izlijevanja Bosne, pa je upravo to razlog da se ažurnije radi na uređenju i produbljenju korita rijeke” – smatra načelnik kakanjske općine.

antikorupcija.info

Program Radio Kaknja možete slušati UŽIVO na ovom linku. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook | Instagram | Twitter

   
Back to top button