Schmidt nakon izbora u BiH: Strahujem da ćemo naredne godine imati pokušaje podjele

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt govorio je za njemačke medije o Općim izborima u BiH, uticaju SAD-a i Rusije, o opoziciji u Republici Srpskoj i drugim temama važnim za BiH.

Schmidt je ocijenio da rezultati posljednjih izbora pokazuju kako temeljne linije političkih sukoba u zemlji ostaju nepromijenjene, što, prema njegovim riječima, otežava, a dijelom i sprečava put Bosne i Hercegovine prema evropskim integracijama.

Ipak, Schmidt smatra da izbori predstavljaju i određeni novi početak, posebno ukoliko se, kako je rekao, može govoriti o tome da su ovog puta bili pošteni.

“Izborne reforme koje se povezuju s mojim imenom dale su rezultate. Svaki birač mora biti identificiran otiskom prsta. Ne može, zato što je nečiji prijatelj ili prijatelj prijatelja, glasati dva ili tri puta”, rekao je Schmidt za Deutschlandfunk.

Prema njegovim riječima, nove mjere ne rješavaju sve probleme, ali mogu povećati povjerenje građana u izborni proces, jer birači mogu biti sigurniji da je njihov glas registriran onako kako očekuju.

Govoreći o rezultatima u Republici Srpskoj, Schmidt je rekao da se prilikom analize izbora ne treba fokusirati samo na činjenicu ko je izabran, već i na to da li je opozicija ponudila stvarnu alternativu. Smatra da opozicija, posebno sa svojim vodećim kandidatom Draškom Stanivukovićem, gradonačelnikom Banje Luke, u tome nije uspjela.

Schmidt je, komentarišući političku retoriku opozicije, naveo i odnos prema ratnim zločincima i komemoracijama Ratku Mladiću, ocijenivši da se Milorad Dodik ne može nadmašiti tako što će neko biti “bolji nacionalista od njega”.

Govoreći o Miloradu Dodiku, koji zbog presude nije mogao biti kandidat, ali je ostao politički lider srpskih nacionalista u RS-u, Schmidt je rekao da je riječ o političaru koji je uspio zadržati značajan utjecaj.

“On je politička životinja prvog reda. Ni pred čim ne preza”, rekao je Schmidt, dodajući da je Dodik, prema vlastitim riječima, “30 puta sjedio Putinu u krilu”, dok je istovremeno zahvaljivao američkoj administraciji što ga je politički oživjela nakon što je, kako je rekao, bio politički mrtav.

Schmidt je kazao i da u političkom sistemu Republike Srpske postoji, kako smatra, značajan element korupcije i kriminala, koji je isprepleten s političkim djelovanjem.

Kada je riječ o odnosu Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini pod administracijom Donalda Trumpa, Schmidt ne smatra da je američka politika prema stabilnosti u BiH doživjela dramatičnu promjenu.

“Ne bih to tako rekao. Politika SAD-a nije se toliko dramatično promijenila. Postala je glasnija. Postala je, rekao bih, i ‘erotičnija’. Ali u suštini – a to je upravo sada ponovo potvrđeno i na saslušanju u američkom Kongresu – State Department kaže: ‘Stojimo uz Dayton'”, kazao je.

Prema njegovim riječima, Dejtonski mirovni sporazum teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine postavlja kao osnovu njene budućnosti.

Schmidt smatra da u ovom trenutku nema pokazatelja da SAD strukturalno odstupaju od Dejtonskog sporazuma, koji je pregovaran i usvojen uz učešće Washingtona.

“U ovom trenutku smatram i očekujem, na osnovu svog velikog iskustva iz proteklih godina, da se to može držati pod kontrolom. Vrijeme će pokazati u kojem će se pravcu to razvijati”, rekao je.

Schmidt je pritom naglasio da budućnost Bosne i Hercegovine ne zavisi samo od odnosa Washingtona i Moskve, već i od Srbije. Prema njegovim riječima, izbori koji će se održati u Srbiji u narednim sedmicama također će biti važni za pitanje budućnosti BiH i njene teritorijalne cjelovitosti.

Osvrćući se na svoj odlazak s funkcije visokog predstavnika krajem juna, Schmidt je potvrdio da je postojao politički interes koji je utjecao na tadašnje okolnosti.

“Može se vidjeti da je bilo snažnog rada RS-a i Dodikovih stranaka na lobiranju”, rekao je, navodeći i odluku Ustavnog suda BiH kojom su nezakonitim ocijenjene isplate koje je Vlada RS-a odobravala lobistima.

Ipak, Schmidt je ponovio da, suštinski, ne vidi da Sjedinjene Američke Države odstupaju od Dejtonskog sporazuma.

“U američkom Kongresu i dalje postoji velika podrška ovom Daytonskom sporazumu, i to s obje političke strane i iz oba politička tabora”, zaključio je Schmidt.

Na pitanje da li se Bosna i Hercegovina nakon ovih izbora približila raspadu, Schmidt je kazao da nije.

“Nije se približila raspadu, ali strahujem da ćemo naredne godine imati pokušaje podjele. Gledam u ‘alat’ Evropske unije i kako će ona reagovati. Tada mora biti jasno, čvrsto i odlučno reagirano. To ne može tako. Što se Bosne tiče, računam na to da će konačno – u jednom slučaju se to već događa – mlađi ljudi preuzeti dio odgovornosti u vladi i politici. Civilno društvo hitno mora djelovati”, poručio je.

tuzlanski.ba