BiH na listi zemalja u kojima je prošle godine zaplijenjena ogromna količina krivotvorenih lijekova

Između aprila i oktobra 2023. godine Europol je koordinirao četvrtom operacijom “Shield” koja je usmjerena na trgovinu krivotvorenim i zloupotrijebljenim lijekovima te nedozvoljenim doping supstancama.

Operaciju su podržali i Evropska kancelarija za borbu protiv prevara (OLAF), Kancelarija Evropske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), Frontex, Svetska antidoping agencija (WADA) i nacionalne medicinske agencije.

Trgovina farmaceutskim proizvodima sve je veći problem u Evropskoj uniji i šire. Istrage u okviru “Shield IV” istakle su obrazac trgovine ljudima velikih razmjera koja je veoma unosna za organizirani kriminal, što zauzvrat podstiče više kriminalnih grupa da uđu u trgovinu. Ova oblast kriminala nanosi značajne troškove zdravstvenim i socijalnim sistemima država članica EU, kao i alarmantne efekte na javno zdravlje.

Kako to objašnjava Europol, ilegalni prodavci i dalje oglašavaju doping supstance na društvenim mrežama, uglavnom ciljajući na neprofesionalne sportiste i članove ograničenih ili privatnih sportskih grupa. Lijekovi se nude putem sumnjivih kanala na internetu i ostaju među najčešće zaplijenjenim krivotvorinama. Neregulisana upotreba lijekova i doping supstanci, posebno krivotvorenih proizvoda, može uzrokovati ozbiljne i nepovratne tjelesne povrede.

Rezultati operacije “Shield IV”

• Optuženo 1.284 osoba (296 uhapšenih i 988 pod gonjenjem);
• Istražene su 52 organizovane kriminalne grupe;
• Ukupna zapljena u vrijednosti od preko 64 miliona eura; uključujući 636.263 ilegalna pakovanja ilegalnih lijekova, 69.255 kilograma praha i sirovina, 11.551 litara aktivnog sastojka, 121.503 bočice i ampule, preko 12 miliona tableta i pilula;
  četiri podzemne laboratorije demontirane;
• Zatvorene su 92 web stranice;
• Izvršeno 3.935 inspekcija;
• Izvršeno 4.321 antidoping kontrola;
• Izvršeno 3.659 anti-doping kontrola van takmičenja

Zloupotreba lijekova

Konzumacija lijekova izvan medicinskog nadzora ostaje trajni društveni problem. Razlozi za upotrebu variraju od psihotropnih i rekreativnih svrha do učinaka koji poboljšavaju performanse. Neki korisnici zanemaruju medicinske recepte i ubrizgavaju proizvode koji se ne injektiraju (kao što su sublingvalne pilule, sadržaj flastera ili kapi za oči) ili preprodaju lijekove propisane za liječenje.

Prekomjerna potrošnja lijekova njeguje potražnju koja se ne može zadovoljiti zakonskim putem, dovodi do skretanja sa regulisanog lanca snabdijevanja. Krivotvoreni lijekovi kruže među onima koji su preusmjereni iz legitimnog lanca. Vlasti su vidjele da ovi krivotvoreni lijekovi ponovo ulaze u legalni lanac nabavke kroz paralelno tržište.

Jedan rastući trend je promet sedativa i upotreba krivotvorenih ili ilegalnih lijekova za dijabetes.

Lijekovi se često krivotvore u podzemnim laboratorijama bez ikakvih propisa ili mjera sigurnosti. Krivotvoreni proizvodi stvoreni u takvim okolnostima ne proizvode željeni učinak; u najboljem slučaju pacijent ostaje neliječen, međutim takvi proizvodi mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme ili biti potencijalno smrtonosni.

Na listi zemalja u kojima je Europol provodio ovu akciju u prošloj godini našla se i BiH, kao i susjedna Srbija te Albanija. Koliko lijekova na crnom tržištu je zaplijenjeno konkretno u BiH, Europol nije objavio zvanične rezultate.

klix.ba