Kakva nas zima očekuje? Nedim Sladić upozorava: Još je rano za konkretne prognoze

Dok se u medijima sve češće pojavljuju najave o nadolazećoj zimi, poznati bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić poziva na oprez. Ističe da je za pouzdaniju procjenu zimskih vremenskih prilika u Evropi i na Balkanu potrebno sačekati nove proračune sezonskih modela.

U osvrtu objavljenom na svom Facebook profilu, Sladić je pojasnio da trenutni klimatski pokazatelji još ne pružaju dovoljno čvrstu osnovu za konkretne zaključke o tome kakva bi zima mogla biti.

Prema njegovim riječima, za razliku od ljetnih prognoza, kod kojih se pojedini obrasci atmosferske cirkulacije mogu prepoznati nekoliko sedmica unaprijed, dugoročne prognoze za zimu znatno su složenije i podložnije neizvjesnosti.

El Niño u fokusu, ali ne određuje kakva će biti zima u Evropi

Jedan od faktora koji privlači pažnju meteorologa jeste El Niño, prirodni klimatski fenomen koji nastaje usljed promjena temperature površine mora i interakcije okeana i atmosfere u tropskom Pacifiku.

Posebno snažne epizode ovog fenomena često se nazivaju super El Niño, a među ranijim primjerima izdvajaju se periodi 1982/1983, 1997/1998. i 2015/2016. godine.

Ipak, Sladić upozorava da se svaka epizoda razvija drugačije te da njene posljedice nisu uvijek jednake. Iako El Niño može utjecati na globalne temperaturne prilike i obrasce atmosferske cirkulacije, njegov utjecaj na evropsku zimu znatno je slabiji i teže predvidiv nego u pojedinim dijelovima svijeta koji su neposredno povezani s tropskim Pacifikom.

Zbog toga, kako ističe, nije moguće samo na osnovu ovog fenomena pouzdano predvidjeti koliko će biti snijega, koliko hladnih dana možemo očekivati ili hoće li doći do prodora hladnog zraka nad Balkanom.

Atlantik i polarni vrtlog među važnim faktorima

Za procjenu zimskih prilika u Evropi potrebno je pratiti mnogo širi skup klimatskih pokazatelja. Među njima su stanje sjevernog Atlantika, raspored atmosferskog pritiska, putanje ciklona, položaj mlazne struje, sjevernoatlantska oscilacija (NAO) te mogući utjecaji stratosferskog polarnog vrtloga.

Važni su i drugi faktori, uključujući stanje tropskog Atlantika i Indijskog okeana, kao i međusobno djelovanje različitih dijelova klimatskog sistema.

Sladić naglašava da nijedan od ovih pokazatelja samostalno ne određuje karakter zime. Njihovo značenje dolazi do izražaja tek kada se posmatraju zajedno i u kontekstu šire atmosferske cirkulacije.

Dodatni izazov predstavlja činjenica da je današnji klimatski sistem topliji nego tokom ranijih snažnih epizoda El Niña. Zbog toga se historijski primjeri ne mogu jednostavno preslikati na sadašnje okolnosti, niti se može očekivati da će se raniji vremenski obrasci ponoviti na isti način.

Konkretnije procjene tek u novembru

Govoreći o tome kada bi se mogla dobiti jasnija slika nadolazeće zime, Sladić smatra da je još rano za konkretnije zaključke.

Kako navodi u svojoj objavi, prije prve dekade novembra teško je očekivati da će biti moguće govoriti nešto određenije o karakteru zime.

„Korelacija ne znači da će se isti obrazac ponoviti“, poručuje Sladić, ukazujući na važnost opreza prilikom tumačenja klimatskih pokazatelja i poređenja s ranijim godinama.

Njegova poruka je jasna: iako prvi signali postoje, za ozbiljniju procjenu potrebno je sačekati nove proračune i analizirati kako će se pojedini klimatski faktori dalje razvijati.

Do tada, najave o izrazito hladnoj ili snježnoj zimi treba posmatrati s rezervom. Pouzdanija slika bit će moguća tek kada bude dostupno više relevantnih podataka.

Izvor: Facebook profil Nedima Sladića